Prva konferencija za nastavnike bosanskog jezika
iz Bosanske pošte
U Halmstadu je 3. i 4. oktobra održana konferencija o bosanskom, hrvatskom i srpskom jeziku za nastavno osoblje iz cijele Švedske. Domaćini konferencije bili su nastavnici iz Halmstada i Trolhetana, koji su organizovali skup u saradnji sa Zavodom za unapređenje nastave iz Štokholma (Myndigheten för skolutveckling). Konferenciju su otvorili Jan Abrahamsson, direktor za nastavu maternjeg jezika iz Halmstada, Anders Rosèn, predsjedavajući član Opštinskog savjeta za obrazovanje djece i omladine, Margaretha Perborg, šef Odbora za djecu i omladinu opštine Halmstad i Matts Wennerholm iz Zavoda za unapređenje nastave u Švedskoj.
U uvodnom dijelu konferencije, Matts Wennerholm je govorio generalno o nastavi maternjeg jezika u Švedskoj i o neophodnim mjerama koje je potrebno preduzeti da bi se ona unaprijedila. Nakon njegovog izlaganja uslijedila je prezentacija web stranice bosanskog jezika:http://modersmal.skolverket.se/bosniska, koju smo, kao redaktori, prezentirale.Predstavljanjem digitalne portfolio metode u nastavi ukazano je na mogućnosti efikasnog motivisanja učenika po pitanju učenja maternjeg jezika. Upotrebom ove metode u nastavi, učenici, roditelji i nastavnici imaju uvid u to koliko je pojedini učenik napredovao u učenju jezika. Osim što se omogućava jednostavan pristup svim učeničkim radovima koji su sakupljeni u mapama na kompjuteru, metoda podrazumijeva i postizanje ciljeva predviđenih nastavnim planom i programom za svaku školsku godinu. Tore Otterup, profesor Filozofskog fakulteta u Geteborgu, lektor na odsjeku za Švedski kao drugi jezik, održao je seminar na temu dvojezičnost/višejezičnost. Posjetioci su imali mogućnost da se upoznaju sa najnovijim istraživanjima iz ove oblasti.Naučno-istraživački radnici Thomas i Collier su u svom longitudialnom istraživanju iz oblasti jezika došli do zaključka da učenici postižu visok stepen dvojezičnosti samo onda kada im je omogućeno da pohađaju nastavu i na maternjem i na drugom jeziku, odnosno jeziku koji se govori i zemlji gdje žive. Profesor Otterup je predstavio i svoju doktorsku disertaciju "Jag känner mig begåvad bara" u kojoj je intervjuisao 179 učenika iz jedne multi-etničke škole u Geteborgu. Na pitanje šta misli o važnosti i upotrebi dva ili više jezika, jedan od intervjuisanih učenika je odgovorio: "Jednostavno, osjećam da sam nadaren". Da bi pojedinac dostigao isti nivo znanja na oba jezika, tj. da bi postao "balansirano dvojezičan" neophodno je da se oba jezika konsekvetno upotrebljavaju u svim govornim situacijama i u svim jezičkim kontekstima. U radnom dijelu konferencije za bosanski jezik našli su se i sljedeći učesnici: Sevleta Hrustić, Sabina Šabaredžović, Mirsad Kurtagić, Aida Jusičić, Asim Ćatović, Alma Čomić, Amra Pilav, Nedžida Kohinić, Senada Travančić, Sadeta Murtić, Mehmed Muhedinović, Nijaz i Hidajeta Selimović, Enesa Bjelošević, Almina Fatimić, Edina i Hamed Bosno, Enisa Popović- Čengić, Tifa Krkić, Ana- Marija Čop, Salim Logo, Nura Pjanić, Mirsad Huremović, Gaca Radetinac, Refija Nokić, Ivanči Perišić, Nermina Sadiković i Slavica Trifunović. Osim lične prezentacije, na dnevnom redu se našla i prezentacija udžbenika i nastavnog materijala kojima se nastavnici širom Švedske koriste u radu sa učenicima. Teme koje su dominirale susretom su bile pedagoškog i didaktičkog karaktera. Tifa Krkić iz Geteborga, predstavila je zainteresovanoj publici materijal koji je lično izradila uz pomoć raznih programa na kompjuteru. Posjetioci su između ostalog, mogli vidjeti audio i vizuelne sekvence iz bajki, ukrštenice, jezičke slagalice itd. Kompletan materijal Tifa izrađuje u slobodno vrijeme i nesebično dijeli sa svojim kolegama iz Geteborga. Publika se oduševila njenim entuzijazmom i zalaganjem. Ovaj dio konferencije bio je prava prilika da uvidimo kakav potencijal i stručna kompetencija postoji među našim nastavnicima. U publici su se našli, između ostalih, i Nura Pjanić koja je prevela elektronski udžbenik Matematik- Begreppsbok, najfrekventnije matematičke pojmove sa švedskog na bosanski jezik, što znatno olakšava rad sa učenicima u pripremnim odjeljenjima. Mehmed Muhedinović, kolega iz Štokholma, jedan je od autora čitanke Moji mostovi. Enisa Popović-Čengić, naša plodonosna pjesnikinja, pojavila se i sa knjigom "Žena će živjeti i istinu reći".Najintenzivnije diskusije su se vodile na temu rada i izvođenja nastave maternjeg jezika. Nastavnici maternjeg jezika se nalaze u nezavidnom položaju širom Švedske, konstatovano je od strane mnogih učesnika. Nastava se izvodi u trajanju od 40-60 minuta sedmično u prosjeku, što se pokazuje nedovoljnim za kvalitetan i uspješan rad. Osim toga, nastavnici imaju više mjesta, poneki rade čak u 20 različitih škola i predškolskih ustanova što za mnoge predstavlja nepodnošljive radne uslove. Konfereneciji je prisustvovala i Alma Čomić, sindikalni predstavnik iz Jonćepinga. Alma je obavijestila posjetioce da će se uskoro sastati sa ostalim predstavnicima Sindikata prosvjetnih radnika iz cijele Švedske. Opštine koje se ističu po dobroj organizaciji nastave maternjeg jezika su Gislaved, Treleborg i Vesteros. Najbolje uslove za rad ima nastavnik iz Sandvikena, Mirsad Huremović (32 učenika i puno radno vrijeme). U drugim opštinama nastavnici rade i sa 150 učenika, što se nalazi "na granici humanog", kako su zaključili mnogi nastavnici.
