Međukulturalizam, višejezičnost, poštivanje i njegovanje jezične raznolikosti temeljni su ciljevi Europskoga dana jezika. Prvi je put obilježen 2001. godine, koja je bila Europska godina jezika. Odlukom Vijeća Europe 26.septembra svake godine obilježava se Europski dan jezika.
Šta je jezik?
Jedan pogled u rječnik dovoljan je da zaključimo kako je leksem jezik višeznačan.Jezik razlikuje čovjeka od svih ostalih živih bića.Proučavanjem jezika u svim njegovim pojavnim oblicima bavi se posebna znanost – jezikoslovlje ili lingvistika,razgranata na: povijest jezika,dijalektologiju, etimologiju,gramatiku,leksikologiju,semantiku i stilistiku.Jezikom se bavi i filologija – znanost koja pomoću jezika proučava kulturno-civilizacijske značajke nekoga društva.Valja naglasiti da je lingvistici jezik objekt istraživanja,a filologiji je sredstvo istraživanja.Jezik je posve ljudski, neinstinktivni način saopštenja misli,osjećaja i želja uz pomoć svjesno proizvedenih znakova.Jezik je tvorevina kojom se ljudi sporazumijevaju i djeluju jedni na druge.Jezik je sustav znakova koji ljudi upotrebljavaju u jezičnoj djelatnosti.Jezik je artikuliranim znakovima izražen sustav znakova, društveno i povijesno razvijenih, kojima se služe ljudi iste zajednice radi sporazumijevanja.
„Pitaj se je li naš jezik potpun;
je li to bio prije nego što mu je
pridodan kemijski simbolizam i infinitezimalna notacija;
jer to su, takoreći, predgrađa našeg jezika.
(I s koliko kuća ili ulica počinje neki grad biti gradom?)
Na naš se jezik može gledati kao na neki stari grad:
splet uličica i trgova,
starih i novih kuća,
i kuća s nadogradnjama iz različitih vremena;
i sve to okruženo mnoštvom novih predgrađa
s ravnim i pravilnim ulicama i s jednakim kućama.“
(Wittgenstein: Filozofska istraživanja)
Kako je nastao jezik?
O postanku jezika postoje različite teorije,na primjer:teorija krikova (jezik je nastao postupnom artikulacijom neartikuliranih uzvika kod pračovjeka u trenucima jakih emocija: strah, bijes, glad, čuđenje),onomatopejska teorija (jezik se razvio oponašanjem zvukova iz prirode: zvukova životinja, prirodnih pojava…),teorija jezika mimike i pokreta (mogao je prethoditi govoru) i druge. Dakle, jezik je nastao iz potrebe za sporazumijevanjem.Bitno obilježje jezika je njegova konstantna promjena.
Danas u svijetu postoji oko 6000 jezika, u Europi oko 160. Jezici su međusobno različiti, ali i srodni. Većini jezika možemo ustvrditi srodnost s drugim jezicima, što znači da su se zajedno s njima razvili iz istog prajezika. Postoje i tzv. izolirani jezici, kojima ne možemo pronaći srodnika, primjerice baskijski jezik.Razlikujemo 19 jezičnih porodica.
